Vodič

Kako se riješiti loše navike: 7 koraka koji djeluju (uz istraživanja)

Kako se zauvijek riješiti loše navike: pronađi okidač, promijeni okruženje, isplaniraj zamjenu i pazi na posrtaje. Sedam koraka, svaki potkrijepljen istraživanjima.

Ako želiš znati kako se riješiti loše navike, kreni od trenutka u kojem ona počinje, a ne od snage volje. Pronađi okidač koji je pokreće, promijeni ga ili izbjegni gdje možeš, unaprijed odluči što ćeš raditi umjesto nje i pozorno pazi na posrtaje dok nova reakcija ne preuzme.

Ovaj vodič objašnjava zašto se loših navika tako teško riješiti, a zatim donosi sedam koraka kojima se možeš riješiti loše navike, svaki povezan s onim što su istraživanja doista otkrila. Vrijedi za svakodnevne navike poput skrolanja u krevetu, grickanja navečer ili grizenja noktiju.

Zašto se loših navika tako teško riješiti

Navika je ponašanje koje je mozak povezao sa situacijom. Radiš li nešto dovoljno često na istome mjestu, u isto vrijeme ili nakon istog osjećaja, sama situacija počne pokretati to ponašanje. Mobitel u krevetu uzimaš zato što si u krevetu, a ne zbog neke odluke.

U svom pregledu istraživanja o navikama Wendy Wood i Dennis Rünger navike opisuju kao učinkovit, zadani način na koji mozak reagira: ljudi su skloni ponavljati ista ponašanja u situacijama koje se ponavljaju, a te se reakcije odvijaju uz malo razmišljanja. To je korisno kad vežeš cipele. Smeta kad je zadana reakcija druga čaša vina.

To objašnjava i ono najfrustrirajuće. Možeš iskreno željeti prestati, a ipak to raditi, jer želja da prestaneš mijenja tvoj cilj, a ne okidač. Zato su koraci u nastavku usmjereni na situaciju, a ne na to da se više trudiš.

Kako se riješiti loše navike u 7 koraka

1. Zapiši kada se događa

Prije nego što išta promijeniš, tri-četiri dana samo primjećuj. Svaki put kad se uhvatiš da to radiš, zapiši:

Većina ljudi otkrije da se ista dva-tri okidača javljaju uvijek iznova: ležanje u krevetu, prvi miran trenutak nakon posla, određen osjećaj poput dosade ili brige. Na tim ćeš okidačima raditi. Saznat ćeš i što ti navika daje (predah, utjehu, nešto čime zaposliš ruke), a to će ti trebati u 4. koraku.

2. Promijeni situaciju koja je pokreće

Budući da navikom upravlja okidač, promjena situacije jedan je od najpouzdanijih načina da je oslabiš.

Istraživanje koje su proveli Wood, Tam i Witt pratilo je studente dok su prelazili na novo sveučilište. Njihove navike vježbanja, čitanja novina i gledanja televizije preživjele su prelazak samo kad su se dijelovi starog okruženja prenijeli s njima, na primjer kad su novine čitali s drugim ljudima. Kad se okruženje promijenilo, navika je bila poremećena, a u nekim je slučajevima ponašanje ponovno došlo pod svjesne namjere studenata.

Za to se ne moraš seliti. Male promjene okruženja obavljaju isti posao u manjem opsegu:

  • Puni mobitel izvan spavaće sobe ako ti je navika skrolanje u krevetu.
  • Navečer sjedi na drugoj stolici ili u drugoj sobi.
  • Vraćaj se kući drugim putem ako onaj uobičajeni prolazi pokraj trgovine u kojoj kupuješ grickalice.

Životne promjene, poput novog posla, selidbe ili godišnjeg odmora, također su dobar trenutak da se riješiš navike, jer mnogo njezinih okidača nestane odjednom.

3. Dodaj prepreke

Ako ne možeš ukloniti okidač, malo otežaj samu naviku. Odjavi se iz aplikacije nakon svakog korištenja. Keksi neka stoje na visokoj polici u neprozirnoj kutiji. Upravljač za igraću konzolu spremi u ladicu u drugoj sobi.

Prepreka sama po sebi neće zaustaviti jaku naviku, ali stvara stanku, a u stanci možeš birati. Nekoliko sekundi potrebnih za ponovnu prijavu nekoliko je sekundi u kojima 4. korak može proraditi.

4. Isplaniraj zamjenu pravilom „ako–onda“

Neželjena navika obično ima neku svrhu. Ako je ukloniš i ostaviš prazninu, staro se ponašanje često vrati na njezino mjesto. Zato unaprijed odluči što ćeš raditi umjesto nje i zapiši to kao plan „ako–onda“:

Ako [okidač], napravit ću [novu reakciju].

Nekoliko primjera:

  • Kad legnem u krevet, pročitat ću stranicu knjige umjesto da uzmem mobitel.
  • Ako osjetim poriv da grizem nokte, minutu ću pritiskati jagodice prstiju jedne o druge.
  • Kad dođem kući i poželim grickalicu, najprije ću skuhati šalicu čaja.

U tri eksperimenta Marieke Adriaanse i kolege otkrili su da su ovakvi planovi staroj navici oduzeli prednost: inače je u ključnoj situaciji prva na pamet padala reakcija iz navike, ali nakon što bi ljudi napravili plan „ako–onda“, to više nije bio slučaj. Korisno je znati i kvaku. Plan je ljudima dao slobodu izbora, ali drukčije su postupali samo kad su doista željeli alternativu. Odaberi zamjenu koju ćeš doista rado raditi.

Zamjena djeluje najbolje kad zadovoljava istu potrebu. Ako se skrolanjem opuštaš, i stranica romana će te opustiti. Ako ti je cigareta izgovor za predah vani, uzmi predah, a cigaretu izostavi.

5. Pazi na nju, osobito kad je jaka

Evo nalaza koji zvuči prejednostavno da bi bio istinit. U dvama dnevničkim istraživanjima Jeffrey Quinn i kolege pitali su ljude kako pokušavaju kontrolirati svoje loše navike. Kod jakih navika najbolje je djelovala strategija budnog praćenja: pozorno paziti na posrtaje i reći si „nemoj“ kad se pojavi poriv. Nijedna druga strategija koju su proučili nije pomogla kod jakih navika. Daljnji eksperiment upućivao je na to da praćenje ne slabi samu naviku, nego jača tvoju sposobnost da je zaustaviš u tom trenutku.

Ista je ideja u srži preokretanja navika (engl. habit reversal), strukturirane terapije koja se temelji na tome da se navika primijeti čim počne, a zatim izvede suprotstavljena reakcija koja je s njom fizički nespojiva, poput stiskanja šaka umjesto čupanja kose. U metaanalizi 18 istraživanja s 575 sudionika Bate i kolege otkrili su da preokretanje navika ima velik učinak na ponavljajuća ponašanja poput grizenja noktiju, sisanja palca, tikova i mucanja.

Načelo možeš posuditi i samostalno: upoznaj prvi trenutak navike (ruka koja kreće prema ustima, palac koji lebdi iznad aplikacije) i neka ti taj trenutak bude znak za promjenu.

6. Prati dane bez loše navike

Vođenje evidencije budnost pretvara u nešto što možeš vidjeti. Metaanaliza 138 istraživanja s gotovo 20 000 ljudi koju su proveli Benjamin Harkin i kolege pokazala je da praćenje napretka pomaže ostvariti cilj, a učinak je bio veći kad su ljudi napredak fizički bilježili ili ga objavljivali.

Kod navike koje se rješavaš prati dane kad je nije bilo, a ne one kad jest. Svaki od njih mala je pobjeda koju možeš izbrojiti. Ako za to biraš aplikaciju, naša usporedba najboljih aplikacija za odvikavanje od loših navika pregledava njih osam.

habitual, habit tracker koji sve čuva na tvom mobitelu, ima vrstu navike upravo za to: nešto čega se odvikavaš. Za nju možeš postaviti podsjetnike i kratke provjere te joj zadati cilj od određenog broja dana. Ciljevi u aplikaciji habitual samo rastu, pa posrtaj nikad ne briše dane koji su ti već uspjeli; samo malo odmakne ciljnu crtu.

Zaslon s ciljevima u aplikaciji habitual: za svaki cilj odrađeni dani i najraniji datum završetkaZaslon s ciljevima u aplikaciji habitual: za svaki cilj odrađeni dani i najraniji datum završetka
Posrtaj pomiče ciljnu crtu, ali ti ne oduzima dane

Ako ti je draži papir, habit tracker za ispis djeluje jednako dobro. Prekriži svaki dan bez navike.

7. Pripremi se za posrtaje prije nego što se dogode

Posrnut ćeš. Gotovo svima se to dogodi, i to ništa ne govori o tome možeš li se riješiti navike. Važno je što radiš sljedeći dan.

Odluči sada kako ćeš postupiti:

Ako ti je teško otresti se i jednog posrtaja, naš vodič o tome što učiniti nakon propuštenog dana objašnjava zašto je jedan propust mnogo manje važan nego što se čini.

Dijagram petlje navike od okidača preko ponašanja do nagrade, s promijenjenim okidačem i ponašanjem zamijenjenim novom reakcijom
Odvikavanje od navike djeluje na okidač, a ne samo na ponašanje

Koliko dugo traje odvikavanje od loše navike?

Nema pouzdane brojke. Popularne brojke poput 21 dana ne potječu iz istraživanja o odvikavanju od navika, a stari okidač može dugo ostati povezan s ponašanjem u tvom pamćenju. Zato je Quinnovo istraživanje pokazalo da je budnost važna: trag navike sporo se mijenja, pa je zaustavljaš u trenutku sve dok nova reakcija ne preuzme.

Ono što znamo jest da izgradnja zamjenske navike traje. U istraživanju s 96 ljudi od kojih je svatko ponavljao jedno novo svakodnevno ponašanje Phillippa Lally i kolege otkrili su da je trebalo od 18 do 254 dana da ono postane onoliko automatsko koliko je uopće moglo postati. Bilo je to malo istraživanje jednostavnih navika, ali već sam raspon pokazuje da nema jednog odgovora. Naš tekst o tome koliko dugo traje stvaranje navike prolazi kroz dokaze. Računaj na nekoliko mjeseci pažnje, a ne nekoliko tjedana, i očekuj da porivi slabe i postaju rjeđi, a ne da nestanu na određeni datum.

Primjeri: kako se riješiti čestih loših navika

Evo kako se koraci uklapaju kod pet čestih navika.

Skrolanje u krevetu. Okidač: odlazak u krevet. Promijeni situaciju: puni mobitel u drugoj sobi i koristi jeftinu budilicu. Zamjena: knjiga na jastuku. Praćenje: noći bez mobitela.

Grickanje navečer. Okidač: sjedanje nakon večere ili dosada. Prepreke: nikakvih grickalica u dnevnoj sobi, visoka polica za ostale. Zamjena: šalica čaja ili ranije pranje zuba. Praćenje: večeri bez grickalica.

Grizenje noktiju. Okidač: stres, čitanje, ekrani. Pazi na prvi trenutak kad ti ruka krene prema ustima. Suprotstavljena reakcija: minutu pritišći jagodice prstiju jedne o druge ili nešto drži u ruci. Praćenje: dani bez grizenja.

Provjeravanje e-pošte čim se probudiš. Okidač: uzimanje mobitela nakon buđenja. Promijeni situaciju: makni e-poštu s početnog zaslona. Zamjena: kad se probudim, najprije ću razmaknuti zavjese i popiti čašu vode. Praćenje: jutra bez e-pošte prije doručka.

Odgađanje alarma. Okidač: alarm. Promijeni situaciju: stavi alarm na drugi kraj sobe, tako da moraš ustati da ga isključiš. Praćenje: jutra s ustajanjem na prvi alarm.

Kad lošu naviku staviš pod kontrolu, zamjena je nova navika koju treba izgraditi. Slaganje navika dobar je način da je povežeš s nečim što već radiš.

Kada potražiti pomoć

Ovi su koraci za svakodnevne navike. Ako je navika ovisnost (pušenje, alkohol, droge, kockanje), ako ti šteti ili ako unatoč mnogo pokušaja ne uspijevaš prestati, razgovaraj s liječnikom ili educiranim stručnjakom. Kod ponavljajućih ponašanja poput čupanja kose, čeprkanja po koži ili tikova pitaj za terapiju preokretanja navika, koju provode educirani kliničari. U Ujedinjenom Kraljevstvu NHS navodi gdje potražiti podršku za ovisnost.

Ukratko

  • Pronađi okidač: gdje, kada, s kim i kakav je bio osjećaj.
  • Promijeni situaciju gdje možeš, a gdje ne možeš, dodaj prepreke.
  • Unaprijed odluči što ćeš raditi umjesto toga, uz plan „ako–onda“, i odaberi nešto što zadovoljava istu potrebu.
  • Pazi na prvi trenutak navike i ondje se prebaci na nešto drugo.
  • Prati dane bez navike i očekuj posrtaje.

Ako lošu naviku zamjenjuješ boljom, naš vodič o tome kako stvoriti naviku koja ostaje nastavlja tamo gdje ovaj staje.

Izvori

  1. Adriaanse, M. A., Gollwitzer, P. M., De Ridder, D. T. D., de Wit, J. B. F., & Kroese, F. M. (2011). Breaking habits with implementation intentions: A test of underlying processes. Personality and Social Psychology Bulletin, 37(4), 502–513.
  2. Bate, K. S., Malouff, J. M., Thorsteinsson, E. T., & Bhullar, N. (2011). The efficacy of habit reversal therapy for tics, habit disorders, and stuttering: A meta-analytic review. Clinical Psychology Review, 31(5), 865–871.
  3. Harkin, B., Webb, T. L., Chang, B. P. I., Prestwich, A., Conner, M., Kellar, I., Benn, Y., & Sheeran, P. (2016). Does monitoring goal progress promote goal attainment? A meta-analysis of the experimental evidence. Psychological Bulletin, 142(2), 198–229.
  4. Lally, P., van Jaarsveld, C. H. M., Potts, H. W. W., & Wardle, J. (2010). How are habits formed: Modelling habit formation in the real world. European Journal of Social Psychology, 40(6), 998–1009.
  5. Quinn, J. M., Pascoe, A., Wood, W., & Neal, D. T. (2010). Can’t control yourself? Monitor those bad habits. Personality and Social Psychology Bulletin, 36(4), 499–511.
  6. Wood, W., & Rünger, D. (2016). Psychology of habit. Annual Review of Psychology, 67, 289–314.
  7. Wood, W., Tam, L., & Witt, M. G. (2005). Changing circumstances, disrupting habits. Journal of Personality and Social Psychology, 88(6), 918–933.

Pitanja

Koliko dugo traje odvikavanje od loše navike?

Nema pouzdane brojke, a svatko tko ti je navede (21 dan, 30 dana) nagađa. U jednom istraživanju novih navika ljudima je trebalo od 18 pa sve do 254 dana da ponašanje postane automatsko, a okidač stare navike može s njom ostati povezan i dulje od toga. Računaj na nekoliko mjeseci pažnje na okidač, uz posrtaje koji s vremenom postaju sve rjeđi.

Zašto se tako teško riješiti loših navika?

Zato što navika kreće na svoj okidač, a ne na odluku. Kad se ponašanje dovoljno često ponovi u istoj situaciji, situacija ga pokrene prije nego što stigneš razmisliti. Dobre namjere mijenjaju ono što želiš, ali ne mijenjaju okidač, i zato promjena situacije djeluje bolje od same snage volje.

Je li bolje lošu naviku zamijeniti ili s njom jednostavno prestati?

Zamjena obično djeluje bolje. Loša navika često ima neku svrhu, na primjer ublažava stres ili ispunjava miran trenutak, a prazninu obično ponovno ispuni staro ponašanje. Unaprijed odluči što ćeš raditi umjesto toga kad se okidač pojavi i odaberi nešto što zadovoljava istu potrebu.

Što učiniti ako posrneš?

Shvati to kao informaciju, a ne kao neuspjeh. Zabilježi što je potaknulo posrtaj, prilagodi plan za tu situaciju i sutradan nastavi. Jedan posrtaj ne poništava dane koji su ti uspjeli, a kad brojiš te dane umjesto neprekinutog niza, lakše je nastaviti.